Identiteti – Kulture – Jezici, godišnjak Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru znanstvena je publikacija koju izdaje Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, a suizdavač je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek. Godišnjak objavljuje radove s godišnje istoimene međunarodne znanstvene konferencije koja se održava na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Prilikom oblikovanja radova autorima posebno skrećemo pažnju na to da uklone informacije koje mogu otkriti njihov identitet, bilo da se radi o informacijama unutar teksta ili nazivu datoteke.

Svi pristigli radovi prolaze dvije dvostruko slijepe recenzije (engl. double-blind review), tako da se autoru ne otkriva identitet recenzenata kao ni recenzentima identitet autora. Nakon završena recenzentskog postupka radovi se kategoriziraju kao:

  • Izvorni znanstveni rad (original scientific paper) – predstavlja izvorne i neobjavljene rezultate provedenih znanstvenih istraživanja
  • Prethodno priopćenje (preliminary communication) – donosi nove i neobjavljene rezultate istraživanja u tijeku, koji zbog svoje važnosti trebaju biti objavljeni
  • Pregledni rad (review article) – donosi sažet, izvoran i kritičan pregled određene problematike pri čemu je u radu vidljiv i autorov originalan doprinos
  • Stručni rad (professional article) – donosi korisna znanja i iskustva koja su važna za određenu struku, ali nemaju odlike znanstvenih istraživanja

Ako se ocjene recenzenata razlikuju, može se tražiti i treća recenzija. Konačnu odluku o kategorizaciji rada donose urednik i Uredništvo godišnjaka.

Objavljeni radovi ne honoriraju se, a autori dobivaju jedan besplatan primjerak. Uz radove autori trebaju dostaviti i sljedeće podatke: ime i prezime, akademsko zvanje, naziv i adresu institucije zaposlenja te e-adresu.

Autori ne plaćaju nikakvu naknadu za objavljivanje radova u godišnjaku Identiteti – Kulture – Jezici.

Čitatelji ne plaćaju naknadu za pristup godišnjaku.

Godišnjak Identiteti – Kulture – Jezici arhivira se u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine.

Opće upute za oblikovanje radova

Svi radovi koji se predaju u godišnjak trebaju biti pisani na računalu u programu Microsoft Word. Preporuča se upotreba fonta Times New Roman (ili Times New Roman CE). Veličina fonta u tekstu treba biti 12, a prored 1,5. U pozivnim bilješkama veličina fonta treba biti 10, a prored jednostruk (1,0).

Prilozi, ako ih tekst ima, trebaju biti numerirani i dostavljeni u posebnu dokumentu. U tekstu treba jasno naznačiti gdje dolaze prilozi.

Radovi se dostavljaju na e-adresu godišnjaka: ikj@ff.sum.ba. Sažetak rada i ključne riječi trebaju biti na hrvatskome jeziku te prevedeni na jedan od svjetskih jezika.

Radovi trebaju biti opsega 10 do 20 kartica i trebaju slijediti ustaljen redoslijed:

  1. Naslov
  2. Sažetak s ključnim riječima (odvojenima točkom sa zarezom)
  3. Uvod
  4. Razrada teme
  5. Zaključak

Uredništvo pridržava pravo rukopis redakcijski prilagoditi propozicijama časopisa i standardima hrvatskoga standardnog jezika. Potrebno je pisati bezlično (u trećem licu jednine) te izbjegavati autoreferencijalna pozivanja. Pri navođenju izvora i literature potrebno je koristiti oxfordski sustav navođenja pozivnih bilježaka.

Primjeri

Knjige

  • Josip Županov, Poslije potopa, Nakladni zavod Globus, 1995., str. 12-15.
  • Max Horkheimer – Theodor Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva, Veselin Masleša, 1989.
  • Alojz Benac i dr., Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Veselin Masleša, 1966.
  • Ugo Vlaisavljević, Lepoglava i univerzitet: Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, 2003., str. 104.
  • Jadranka Čaćić Kumpes (ur.), Kultura, etničnost, identitet, Naklada Jesenski i Turk, 1999.
  • Robert E. Goodin – Philip Pettit (ur.), A companion to contemporary political philosophy, drugo izdanje, sv. 1. i 2., Wiley-Blackwell, 2007.

Članci

  • John Mcgarry – Brendan O’Leary, „Introduction: The macro-political regulation of ethnic conflict“, John Mcgarry – Brendan O’Leary (ur.), The Politics of Ethnic Regulation, Routledge, 1993., str. 21.
  • Simone Weil, „Težina i milost“, Europski glasnik, Hrvatsko društvo pisaca, 7(7), 2002., str. 184.
  • Zoran Grijak, „Analiza identitetskih odrednica bosanskih i hercegovačkih Hrvata u austrougarskom razdoblju“, Hum i Hercegovina kroz povijest: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., Ivica Lučić (ur.), Hrvatski institut za povijest, 2011., str. 89.

Enciklopedije, leksikoni, rječnici

  • Bratoljub Klaić, „Identitet“, Rječnik stranih riječi, Zora, 1983., str. 565.
  • „Tehnologija“, Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, VI. knjiga, Pro leksis – Večernji list, 2005.

Arhivska građa

Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje ABiH), Komisija za vjerska pitanja (dalje KVP), kut. 21, sv. III, f. 11rv.

Propisi i zakoni

„Zakon o radu FBiH“, Službene novine Federacije BiH, 2013., 43., čl. 12.

Internetski izvori

  • Kate Connolly, „Angela Merkel declares death of German multiculturalism“, The Guardian, 17. X. 2010., link, (15. VII. 2014.).
  • „Barroso: it is not the Commission’s role to express an opinion on Catalonia“, Catalan News Agency, 8. I. 2014., link, (15. VII. 2014.).

Novine

Neven Budak, „Standardna povijest ostavila nam je navodnu Tomislavovu krunidbu 925.“, Večernji list, br. 21368, 19. III. 2024., str. 11.

Daljnje upute

Popis literature se ne navodi.

Potrebno je jasno razlikovati:

  • Citiranje – navodnici u tekstu za citate do četiri retka ili izdvajanje duljih citata (font 10, prored 1, uvlačenje s obje strane).
  • Parafraziranje – oznaka Usp. na početku fusnote.
  • Komparativne napomene – oznaka Vidi na početku fusnote.

Kada se isti izvor navodi drugi i svaki sljedeći put, koristi se skraćeni oblik. Ako se u više fusnota zaredom navodi isti izvor, ali različite stranice, piše se npr. Isto, str. 27. Ako se navodi ista stranica, samo Isto. Ako se ponavlja ista internetska stranica – N. mj. Ako se ponavljaju različita djela istog autora – Isti.

Kada se neki izvor spominje kasnije, a nije zaredom, piše se npr. R. Dolphine, n. dj., str. 27.

© 2024 Identiteti, Kulture, Jezici